U žutoj dvorani Matice hrvatske gimnazijalce dočekao je zamjenik glavnog urednika Vijenca, gospodin Goran Galić. Gosp. Galić učenike je upoznao kako nastaje časopis Vijenac te što on sam radi kao zamjenik glavnog urednika časopisa.
        Učenici su imali čast upoznati i gosp. Stjepana Sučića, koji je jedan od podpredsjednika Matice Hrvatske. Gosp. Sučić je proveo učenike kroz zgradu Matice hrvatske i ukratko ih upoznao sa zanimljivostima vezanim uz njen nastanak, rad, djelovanje i važnost za hrvatsku kulturu i umjetnost.

        Matica hrvatska utemeljena je 1842. godine sa svrhom promicanja nacionalnog i kulturnog identiteta u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života te skrbi za društveni razvitak. Jedan je od najvećih i najvažnijih nakladnika knjiga i časopisa u Hrvatskoj. Sva novija Matičina izdanja mogu se kupiti u Knjižari Matice hrvatske. Uz dvadesetak redovnih biblioteka značenjem se ističe biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, u kojoj je objavljeno već više od stotinu naslova. Središnjica objavljuje dvotjednik Vijenac, književni list za umjetnost, kulturu i znanost, Hrvatsku reviju, časopis za književnost, umjetnost i kulturu življenja, te književni i znanstveni časopis Kolo.

    Hrvatska narodna banka središnja je novčarska ustanova u Republici Hrvatskoj. Temeljna joj je zadaća osigurati stabilnost cijena, pri čemu vodi računa i o stabilnosti gospodarskog sustava u cjelini. Banka vodi monetarnu i deviznu politiku, upravlja međunarodnim pričuvama države, izdaje novac, daje odobrenja za rad novčanim institucijama, te nadzire njihovo poslovanje. Neovisna je u svom radu, a odgovara Saboru. Stručnjaci banke za učenike su pripremili radionicu s temom financijske pismenosti. Njome  su srednjoškolce potaknuli na razmišljanje o pametnom raspolaganju novcem i pomogli im u pripremi za svijet financijskih ulaganja koji ih čeka u odrasloj dobi. Uz poticanje elementarnih financijskih spoznaja, zaposlenici Banke istodobno su predstavili odgovornu ulogu HNB-a u gospodarstvu Republike Hrvatske. Zgrada u kojoj se nalazi sjedište Hrvatske narodne banke zaštićeno je kulturno dobro i najvažnije djelo arhitekta Viktora Kovačića. Impozantna palača građena je za potrebe Zagrebačke burze za robu i vrednote, a središnja banka njome se koristi kao poslovnim sjedištem od završetka Drugoga svjetskog rata. Učenici su tijekom boravka i obilaska zgrade imali priliku prepoznati elemente neverbalne komunikacije financijske ustanove i stvoriti vlastite impresije o arhitektonskom oblikovanju prostora.

Kako živi narod- izvještaj o pasivnosti, Kristine Leko i suradnika

Izložba dokumentira i predstavlja osam posve običnih obitelji iz Hrvatske. Nadahnuta je knjigom Rudolfa Bićanića Kako živi narod – Život u pasivnim krajevima iz 1936. godine. Taj je ugledni ekonomist pješice putovao po pasivnim krajevima Hrvatske (što je uključivalo i dijelove BiH) i podrobno bilježio životne prilike i društveno-ekonomske odnose. Osamdeset godina poslije, umjetnica Krstina Leko putuje istim krajevima, od Livna, preko zapadne Hercegovine, Like, Dalmatinske zagore, zaleđa i otoka, te razgovara s ljudima i na tragu Bićanića bilježi životne okolnosti stavljajući naglasak na rad i ekonomiju, odnosno na aktualne društvene i ekonomske probleme u povijesnoj perspektivi. Izložba promišlja i traži rješenja za situacije pasivnosti kroz razgovore s protagonistima projekta, članovima osam obitelji. Kako izaći iz kruga pasivnosti? Gdje vidimo budućnost? Koje su psihološke kategorije pasivnosti?

       Uključivanjem naših učenika u ovakav oblik poučavanja potaknut ćemo ih na aktivno sudjelovanje u razgovorima, raspravama i anketama u svrhu razvijanja vlastite vizije boljeg društva i stvaranja zdravijih društveno-ekonomskih odnosa. Osobito je važno istaknuti okolnosti da je naša škola, odnosno grad  također prostor od posebne državne skrbi te da možemo povući dosta paralela.

       Voditelji terenske nastave bile su profesorice: Ana Rizmaul, Jasimina Sukalić, Tatjana Šimundić, Bosiljka Šimić, Aleksandra Pereković, Ljerka Iharoš, Katarina Dobrenić Bunjan i Tatjana Vrbanac Kezele.

Više fotografija možete pogledati u fotogaleriji.