Životinjska farma Georgea Orwella izvrgava ruglu diktatorske režime 20. stoljeća i jedna je od najzabravanijih knjiga. Dovršena 1944., teško je nalazila izdavača jer je u tekstu bilo lako prepoznati politički sustav Sovjetskog Saveza. Knjiga je odmah po izlasku zabranjena u SSSR-u i drugim komunističkim državama. Posljednja u nizu zabrana dogodila se 2001. u Saudijskoj Arabiji u kojoj je proglašena nepoželjnom u svim školama. Iza ograde Orwellove farme, na kojoj su sve svinje jednake, ali su neke jednakije, odvela nas je Vanesa Šimunović.

     Pjesnici su čuđenje u svijetu, na što cenzori nikada nisu blagonaklono gledali. U krugu zabranjene poezije posebno mjesto pripada zbirci Cvjetovi zla francuskoga modernista Charlesa Baudelairea. Prvo izdanje iz 1857. skandaliziralo je mnoge. Nedugo nakon objavljivanja autor i izdavač sudskom su presudom novčano kažnjeni, a šest pjesama iz zbirke trajno je zabranjeno zbog nemoralnosti. Pjesmu Vampir interpretirao je Domagoj Imširović.

    Seminarskim radovima iz Likovne umjetnosti učenici su analizirali odnos akcije i reakcije, propitivanje tradicionalnih društvenih i umjetničkih vrijednosti te pomicanje granica slobode. Laura Klasić predstavila je svoj rad posvećen konceptualnoj umjetnosti, David Car angažiranoj umjetnosti, Ivan Gregurić je pričom o tabuima komentirao slobodu umjetnika kao slobodu pojedinca, a njegov kolega Antonio Horvatić prezentirao je umjetnost jednog od najslobodnijih među njima –Salvadora Dalija.

     Osim nedostupnosti obrazovanja, mnoštvo učenika izloženo je fizičkom kažnjavanju, vršnjačkom nasilju ili stresu izazvanom prevelikim očekivanjima. Ponižavanju učenika u britanskim školama posvećena je pjesma rock-grupe Pink Floyd iz 1979. Another Brick in the Wall koju je otpjevao školski zbor i muška klapa.

   Zagonetna damu Cenzuru utjelovila je Ema Cestarić, a učenici su zviždanjem pokazali Cenzuri koji je njihov stav.

   Henrik Ibsen, norveški dramatičar, nije mogao ni pretpostaviti kakvu će buru podići Nora, junakinja njegove istoimene drame. Žena koja zalupi vratima i napusti muža i djecu u potrazi za vlastitim identitetom bila je previše za malograđane. Još od praizvedbe 1879. drama je uzburkala duhove, pokrenuvši raspravu o pravima žena u društvu i njihovoj emancipaciji. Poznate glumice, iako su željele zaigrati Noru, odbijale su glumiti zadnju scenu smatrajući njen odlazak od kuće predrastičnim. Treba li uopće spominjati da su se bojale moguće reakcije publike? Prizor iz Ibsenove Nore donijeli su Marta Ponder i Josip Muža.

     Priču o cenzuri učenici su završili jednom od najhvaljenijih i istovremeno najosporavanijih knjiga 20. stoljeća. Ponijela je i neslavnu titulu najcenzuriranije knjige u knjižnicama i srednjim školama SAD-a od šezdestih do osamdesetih godina prošloga stoljeća. Nevjerojatno zvuči podatak da je profesorica u jednoj srednjoj školi u Oklahomi dobila otkaz samo zato što ju je uvrstila na popis lektire. Njenom proturječnom statusu uvelike su pridonijela dva atentata čiji su počinitelji tvrdili da su inspiraciju pronašli u liku glavnog junaka knjige, Holdenu Caulfieldu,a to su atentat na glazbenika Johna Lennona te neuspješni napad na tadašnjeg američkog predsjednika Reagana Ulomak proze u trapericama donijela je Sara Malović.

    Druženje je završeno uz skladbu koja ima višestruko simbolično značenje. Himna je pacifizma i borbe za prava svih ljudi na planetu. Autor joj je upravo John Lennon, izraz je stvaralačke slobode skladatelja koji ju je snimio u spavaćoj sobi jeftinog hotela u Torontu sa suprugom Yoko Ono i raznim namjernicima, a to je pjesma Give Peace a Chance.

   Obilježavanje Dana ljudskih prava popraćeno je i prigodnom izložbom. Ekonomisti iz 4. b radili su na projektu prikupljanja i odabira pozitivnih primjera poštivanja ljudskih prava u Hrvatskoj. Predstavili su ih na plakatu koji je koncipiran kao facebook profil dizajnerica, a njihovi kolege iz 3. b s puno su entuzijazma i vrlo brzo, čak za trajanja štrajka, na plakatu prikazali prava djece iz vlastite perspektive. Gimnazijalci iz 4. a marljivo su radili na projektu radnoga naslova „Pogled iz drugoga kuta – lajkajte i šerajte, ali i ne morate jer imate na to pravo“. Odabrana ljudska prava i slobode ilustrirali su pronađenim ili vlastitim fotografijama, popratili ih prigodnim nekonvencionalnim natpisima i prikazali kao objave na Instagramu.

   Jedno od ljudskih prava je i pravo na obrazovanja, no u mnogim dijelovima svijeta ono je neostvareni ideal. Prema podatcima UN-a iz 2018., mališani u Čadu mogu računati na nepune dvije godine prosječnog školovanja (procjena je 1,6 godina). Tek nešto više sreće imaju njihovi vršnjaci u Nigeru koji će u školi provesti točno dvije godine, a najduže su u obrazovnom sustavu mladi Nijemci – prosječno 14 godina.

  I dok je određenim dijelovima svijeta obrazovanje privilegij, u našem je dijelu svijeta, na sreću, nešto samorazumljivo.

   Mentori učenicima bili su nastavnici: Ljerka Iharoš, Marijo Ožaković, Aleksandra Pereković Ana Rizmaul, i Jasmina Sukalić.